Прилагођена претрага
Приказивање постова са ознаком ekonomija. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком ekonomija. Прикажи све постове

17. 7. 2009.

Šta je to FOREX

Prema finansijskom magazinu Forbes, četvrtina svetskih milijardera, je zaradilo novac na finansijskom tržištu Forex tipa.

FOREX ili FX je skraćenica od The Foreign Exchange market i danas predstavlja najveće finansijsko tržište u svetu, sa dnevnim prometom od skoro 4 biliona (1012 – milion miliona) US dolara. Poređenja radi, Njujorška berza dnevno ima promet od 25 milijardi US$ (109)

Ovo jasno govori o veličini i likvidnosti ovog tržišta. Razvojem Interneta Forex Market otvoren je za sve: preduzeća, investicione menadžere, kao i za vas, samostalne učesnike.
Čime se trguje na FOREX-u?

Na FOREX-u se trguje valutama. To je u stvari simultana kupovina i prodaja valuta. Preko brokera, dilera ili internet platforme, Vi kupujete valute kroz parove valuta EUR/USD, GBP/JPY i druge. Profit ostvarujete zamenom valutnih parova. Iako može da zvuči komplikovano, rad na berzi novca ne zahteva preveliko znanje i ulaganja. Ipak, kao i svaka trgovina, ona sa sobom nosi rizik.

Valute su uvek naznačene u parovima. Trguje se valutnim parovima tako da se prilikom svake transakcije kupuje jedna valuta iz para, i istovremeno prodaje duga, na primer: EUR/USD, USD/CHF...

Prva valuta u paru zove se osnovna (base), a druga se naziva brojna (quote) valuta.

Kupovina ili prodaja uvek se odnose na osnovnu valutu. Ako kupujete par EUR/USD znači da kupujete EUR i prodajete USD, takođe, ako prodajete par EUR/USD, znači da prodajete EUR i kupujete USD.

Generalno, uspostavljeni kurs dve valute je odnos koji reflektuje stanje jedne ekonomije u odnosu na stanje druge ekonomije (države, valute).

Za razliku od drugih berzi, Njujorška, Frankfurtska i dr., Forex nije centralizovan. Forex je "Over the counter" ili "interbank" tržište, zbog činjenice da se odvija elektronski, kroz bankarsku mrežu 24h dnevno.

Forex Market je jedinstven zbog:

* Enormnog obrta koji ostvaruje svaki dan
* Ogromne likvidnosti
* Velikog broja i različitosti učesnika u trgovini (velike svetske banke, centralne banke, razni spekulatori, multinacionalne kompanije, finansijske institucije i samostalni trgovci)
* Svoje geografske disperzije
* Svog skoro non-stop radnog vremena (od 23h nedeljom do 22h petak)
* Raznolikosti faktora koji utiču na odnose valuta

Do kasnih ‘90-ih, ovaj vid trgovine, je bio dostupan samo "velikim igračima". Otvaranjem ovog tržišta i razvojem globalne mreže i novih tehnologija, internet je postao mesto svakodnevnog FOREX trgovanja i za pojedince. Sve što je potrebno je internet konekcija i malo početnog kapitala.

Potrebno vam je:

* Malo edukovanja i prakse koja se ostvaruje na besplatnim "demo" platformama.
Preporučujemo Vam: Easy-Forex™ - svetskog lidera u Forex trgovini online.
* Računar sa stabilnom internet konekcijom (može i "dial-up" ali ne preporučujemo)
* Račun kod Forex brokera tj. Registracija

Zašto trgovati na FOREX-u?

Ima mnogo pogodnosti i razloga zašto bi neko učestvovao na ovom tržištu.

* Nema provizije - Nema nikakvih provizija vlade, brokera ili slično. Jedina nadoknada za uslugu je "spread" t.j. razlika između kupovnog i prodajnog kursa
* Nema posrednika - Spot trgovina eliminiše posrednike, direktno trgujete sa tržištem koje je jedino odgovorno za vrednost određenog valutnog para.
* Nema fiksirane veličine lota - Na drugim tržištima, vrednost jednog ugovora je određena (recimo srebro je 5000 unci po ugovoru) dok na forex-u možete učestvovati sa ukupnim sredstvima od samo 250$
* Niski troškovi transakcija - Troškovi transakcije “spread” su najčešće niži od 0.1% u normalnim tržišnim uslovima. Pri većim trgovinama spread može biti još i niži do 0.07% što zavisi od leveridža.
* 24h market - Nema zvona koje otvara berzu (kao u Njujorku), od Nedelje uveče pa do petka popodne, veče, Forex ne spava. To je vrlo praktično za one koji bi povremeno da trguju ili prema svojim navikama, uveče ujutru, ponoć, svejedno je.
* Niko nemože da utiče na tržište - Forex je tako veliko tržište sa tako mnogo učesnika da nijedan singl igrač, pa čak ni Centralna Banka neke države nemogu da ga kontrolišu.
* Leveridž - U forex trgovanju, mali "margin" deposit može da kontroliše mnogo veću vrednost ugovora. Leveridž daje mogućnost ostvarenja vrlo lepih profita uz minimalni rizik. Na primer, leveridž od 200:1 znači da Vaš deposit od $50 dozvoljava da trgujete ugovorom od $10.000 ili sa $500, kontrolišete $100.000. Naravno, leveridž je i mač sa dve oštrice, bez pravog “risk menadžmenta” može dovesti do velikih gubitaka kao i dobitaka.
* Visoka likvidnost - Zbog toga što je ovo tržište enormno veliko, likvidnost nikada nije problem. Nikada nećete biti zaglavljeni sa pozicijom. Možete podesiti program za trgovanje da poziciju napusti u tačno određenom trenutku, pri određenom profitu ili ako je tržište krenulo protiv Vas.
* Besplatni "demo" računi za učenje i vežbanje - Skoro svi on-line brokeri nude otvaranje demo-accounta, t.j. fiktivnog računa sa kojim možete vežbati tragovanje. Ovo su vrlo korisni izvori za učenje i vežbanje, upoznavanje sa tržištem, pre nego se odluči za trgovanje pravim novcem.
* "Mini" i "mikro" trgovanje - Ako mislite da Vam treba veliki novac za trgovanje, u zabludi ste. Dovoljno je imati za deposit 200 US$ ili manje. Ne kažemo da morate otvoriti minimalni račun, ali zahvaljujući tome Forex je skoro svima dostupan.

Napomena: Forex trgovina sa sobom nosi rizik i nije pogodna za sve osobe! Forex Trading kao i bilo koji drugi market, je ozbiljniji posao nego što to izgleda na prvi pogled. Forex nije easy money varijanta, ali pravilnim pristupom i pre svega strpljivom i temeljnom edukacijom, može doneti visoke novčane prihode.

Šta je bilbord

"Bilbord je slobodnostojeći reklamni pano odgovarajućih dimenzija i materijala, namenjen za postavljanje reklamnih poruke" (prema "nacrtu Odluke o opštim uslovima za uređenje grada", član12)

Prvi su ga primenili Amerikanci i u početku to je bila obična drvena tabla, sa reklamnom porukom. Kasnije je unapređen sa osvetljenjem, reflektorom koji ga je noću obasjavao. Novije verzije bilborda imaju svetlo koje se nalazi u unutrašnjosti bilborda tj. i svetlo i sam plakat, koji je providan, se nalaze u oviru plastičnog kućišta koje je i providno i otporno na atmosferije.

Pretpostavlja se da je naziv potekao od dve reči Bill -račun i Board -tabla, ili kada se spoji, tabla koja je plaća tj tabla za iznajmljivanje.
BilbordPostoje bilbordi u kojima se folija sa reklamom pomera, jer je poznato da čovek najpre zapaža pokretne reklame.

Daljim usavršavanjima razvijeni su bilbordovi koji se razapinju u vidu platna na fasadama kuća.

Poznati su i bilbordovi koji se noću uz pomoć jakog izvora svetlosti projektuju takođe na fasadama kuća.

Neki bilbordovi su u vasništvu kompanija koja se bave tim poslom te svome korisniku iznajmljuju određeni bilbord ili bilbordove na određeno vreme uz naknadu.

Neke zgrade na prometnim mestima koriste svoje fasade i krovove za postavljanje bilbordova i tu prihod ostvaruju stanari zgrade.

Poruka sa bilborda ne mora uvek da bude reklamne prirode, može da bude i informative. Ali to je ipak ređi slučaj.

Na bilbordovima se koristi bez milosti ono što ljudima najviše privlači pažnju, manje više obnažene mlade devojke ili mladići, bebe, domaći ljubimci, poznate ličnosti... Za reklame se koriste i vozila (autobusi – trolejbusi – tramvaji – taksi vozila).

Istorijat bilborda

Podaci govore da je bilbord najstariji oblik komunikacije, zabeležen još kod starih Grka I Egipćana, i to u obliku plakata. Preteče plakata nalaze se u egipatskim papirusima, sumerskim natpisima, rimskim pločicama sa obaveštenjima o gladijatorskim i pozorišnim predstavama, srednjovekovnim rukopisima. Nastanak plakata vezuje se za sredinu 15. veka, jer se samo tako mogao dobiti tekst u velikom tiražu koji se postavljo na javna mesta. Od samog početka, vlast je u štampanom tekstu videla opasnost ravnu otkriću baruta zbog čega je preuzela pravo isticanja plakata I zavela strog nadzor u toj oblasti. U Francuskoj 1534. godine zaprećeno je javnim spaljivanjem u gradu onima koji lepe plakate bez dozvole i njihovim jatacima, a u Engleskoj je 1568. godine je doneto naređenje da pravo štampe imaju samo univerziteti u Oksfordu I Kembridžu i grad London.


Nagli razvoj započeo je sredinom 19. veka kada su postvljeni prvi reklamni stubovi predviđeni za velike formate. Čast da na taj način izloži svoje radove u Parizu stekao je slikar i grafičar Žil Šere. Kao uzor nametnuo mu se plakat Frederika Vokera "Žena u belom" koji je zbog novog stila 1871. god. U Londonu izazvao veliko oduševljenje. Sledeći taj način, Šere je u velikim kompozicijama slavio žensku lepotu, naglašavajući da voli velike formate npr. 2,4 m jer na njih mogu da stanu figure žena u prirodnoj veličini. Za vreme " Belle époque " krajem 19. veka mnogi ozbiljni i ugledni umetnici pridružili su se Šereu i bilbord je doživeo prvo zlatno doba. Kada je čuveni slikar Anri de Tuluz – Lotrek 1891. godine, po narudžbini direktora "Mulen ruža" nacrtao plakat gde igračica La Guli u zanosu igre otkriva belinu donjeg rublja, izazvao je veliki skandal. "Liga za vrlinu i moralnos t masa" požurila je da prekrije sve primerke, ali već je bilo kasno – pored ulica plakat je osvojio i naklonost publike. Tih godina kada je plakat sticao privrženike, neki umetnici doživeli su "krizu savesti" i pristali su da im se na slikama dopiše naziv nekog proizvoda i taj rad upotrebi u reklamne svrhe. Na tu ideju prvi je došao director preduzeća "Pears' soap" koji je ubedio slikara Džona Milejza da ustupi svoje delo – portret dečaka koji pravi mehuriće od sapunic-da bi se njime reklamirao sapun. Neverovatan uspeh "Mehurića" podstakao je crtače da ponude plakate sa opštom namenom, gde je uz neutralnu sliku pisalo "Nečiji džem" ili "Nečije mleko", što je omogućavalo kupcu plakata da sam upiše ime svog proizvoda ili preduzeća.

Drugo zlatno doba plakata bilo je dvadesetih i tridesetih godina 20. veka i njemu su posebno doprinela dva velika imena: E. Maknajt Kaufer u Britaniji i A. Muron Kasandr u Francuskoj.

Prednosti oglašavanja
1. Oglas je dostupan 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji;
2. Mogućnost dosezanja mlade i mobilne publike iz boljestojeće skupine uz mogućnost ciljnog usmjeravanja lokacije plakata;
3. Omogućeno je pokrivanje celog geografskog područja;
4. Imaju najniže troškove po izloženosti u poređenju s klasičnim medijima;
5. Pogodno je za jednostavne oglase relativno poznatih preduzeća;

Nedostaci oglašavanja
1. Nemogućnost detaljnog čitanja i promatranja plakata, a uticaj poruke na publiku zavisi od uticaja okružja;
2. Teško je izmeriti ko je i koliko ljudi je videlo oglas;
3. Oglašavanje putem bilborda je toliko popularno da su sve atraktivnije lokacije unapred rezervisane;
4. Zbog rezervacije površina i vremena za pravljenje plakata, potrebno je duže planiranje kampanje;
5. Zbog popularnosti često dolazi do zagušenosti oglasnih površina te smanjenja zapamćenosti poruke;
6. Nemogućnost kontrole nad svim plakatima ostavlja mogućnost uništavanja istih od strane huligana;
7. Kako najčešće stoje pored puta, često odvlače pažnju vozačima. Zato su u nekim državama slike provokativnih devojka na bilbordima strogo zabranjene

Šta je kreditna kartica


Kreditna kartica (ponekad se koristi i izraz kartica sa revolvirajućim kreditom) je jedno od bezgotovinskih sredstava plaćanja. Osim plaćanja robe i usluga odloženo (na rate) u zemlji, inostranstvu i preko Interneta, može se koristiti i za podizanje gotovine na bankomatima ili u bankama.

Kreditna kartica donosi izvanrednu finansijsku fleksibilnost, dostupnost novca i brojne pogodnosti, ali neodgovorno zaduživanje uz tipično visoke kamatne stope može biti veoma opasno. Prosečno američko domaćinstvo duguje preko 9,000 dolara na revolvirajućim kreditnim karticama (koje tipično nose godišnje kamate od 10% i više).

Princip

Kod kartice sa revolvirajućim kreditom, banka svakom korisniku odobrava kreditni limit, u okviru kojeg korisnik može da se zaduži plaćajući robe i usluge kreditnom karticom ili podižući novac na bankomatima. Korisnik ima obavezu da mesečno otplaćuje najmanje deo duga koji je naznačen na mesečnom izvodu kao "minimalna uplata" (1-10% od iznosa zaduženja, zavisno od ugovora). Deo duga koji korisnik ne izmiri se prenosi u naredni mesec i na to zaduženje se dalje plaća kamata. Korisnik može odjednom platiti i veći deo duga ili ceo dug. Ukupno zaduženje (preneseno iz prethodnog meseca i novonastalo tokom meseca) ne može preći kreditni limit ili će banka odbiti transakciju ili zaračunati posebnu kaznu.

Banke odlučuju da li će odobriti kreditnu liniju i do kog limita na osnovu brojnih faktora, uključujući izveštaj kreditnog biroa, platežnu sposobnost, ukupnu zaduženost drugim kreditima (hipotekarnim, potrošačkim, drugim revolvirajućim, itd.), i brojne druge faktore. Zavisno od toga kolika je konkurencija prisutna na tržištu bankarskih usluga, banke mogu dobrim mušterijama povećati kreditni limit, spustiti kamatnu stopu ili na zahtev oprostiti godišnju naknadu. Banke mogu revidirati kreditni limit i prilikom značajnih finansijskih događaja, poput novog posla, preseljenja, nastanka novog ili likvidacije postojećeg kreditnog zaduženja (recimo, hipoteke), promene bračnog statusa i sl.

Osim svoje osnovne, kreditne funkcije, kreditna kartica može imati i funkcije pogodnosti i lojalnosti za svoje korisnike, što zavisi od politike banke koja je izdala karticu. Tako na primer banka može da omogući korisnicima da plaćaju na odloženo ili na veći broj rata bez kamate, da kupuju na određenim mestima sa značajnim popustom, da besplatno koriste različite usluge (osiguranje, tehnički pregled i sl.). U zemljama sa jakom konkurencijom među bankama, kartice mogu srazmerno potrošnji nuditi milje u programima lojalnosti aviokompanija ili hotelskih lanaca, poene za posebne "nagrade" ili "keš bek" shemu u kojem se izvesni procenat potrošnje (tipično 1%, ili po graduiranoj shemi) vraća, kao kredit na mesečnom izvodu, korisniku koji godinu dana redovno namiruje račune; automatsko besplatno osiguranje prilikom najma automobila ili avionskog ili voznog putovanja kupljenog pomoću kartice, automatsko produživanje proizvođačke garancije na kupljenim proizvodima, pravo na povraćaj novca ukoliko korisnik nije zadovoljan kupljenom robom ili uslugama, i slične pogodnosti (koje podstiču veću potrošnju). Tipično, za korisnika sa datim kreditnim rejtingom, kartica sa više pogodnosti će nositi višu kamatnu stopu. Korisnici sa jačim kreditnim rejtingom se mogu kvalifikovati za kartice koje nude niže kamatne stope i više pogodnosti.

Na iznos korišćenog kredita (što uključuje i novopotrošeni iznos), korisnik kreditne kartice banci plaća mesečnu kamatu koja se dodaje na saldo mesečnog izvoda. Širom sveta, kamate na godišnjem nivou mogu ići od 0% (vremenski ograničene posebne ponude) ili niskih jednocifrenih kamata (za najbolje mušterije) pa sve do 40-50% ili čak i više (za korisnike sa niskim kreditnim rejtingom). Prilikom svakog podizanja gotovine plaća se i jednokratna provizija (nekoliko procenata, moguće uz fiksni minimalni iznos naknade, obično još više za podizanje novca u inostranstvu). Ukoliko banka ponudi "pogodnosne čekove", instrument koji se može koristiti kao gotovinski ček ali zapravo zadužuje revolvirajuću kreditnu liniju, njihova upotreba se tipično tretira kao podizanje gotovine i podložna je istim provizijama. Kod plaćanja roba ili usluga, korisnik ne plaća nikakvu proviziju, već ona ide na teret prodavca (ove provizije variraju u zavisnosti od delatnosti, uglavnom su 1-3%, moguće uz fiksni minimalni iznos). Banka može obećati i da korisnik neće biti odgovoran za neautorizovane transakcije nastale zbog gubitka kartice, krađe broja ili internetske prevare, već zavisno od ugovora.

Banka može (već zavisno od kartice) odobriti i grejs period, tipično 20 ili 25 dana, što znači da korisnik koji je izmirio prethodni račun u potpunosti, i u tom roku od dana štampanja izvoda izmiri tekući račun u potpunosti, neće platiti nikakvu kamatu na kupovine u datom izvodnom periodu. Na kartici sa grejs periodom, korisnik koji svaki mesec izmiruje račun u potpunosti nikada neće platiti kamatu na zaduženje, tako da se takvi korisnici mogu opredeljivati za kreditne kartice prema drugim parametrima. Na kupovine u stranim valutama se na ugovoreni valutni kurs obično obračunava posebna provizija od nekoliko procenata, i to moguće dve provizije: jedna od lanca kartica (Viza/MasterKard/Amerikan ekspres/Diskover/sl.), druga od same banke izdavaoca.

Neke kartice nemaju godišnju članarinu (odnosno naknadu), dok druge nose godišnju članarinu koja može biti nekoliko desetina ili kod nekih "prestižnih" kartica i po nekoliko hiljada dolara. Banka će tipično naplatiti značajnu kaznu i za zakasnelu uplatu po izvodu, ili za ček (ili drugu vrstu plaćanja) bez pokrića.

Postoje razne varijacije kreditnih kartica. Kod osiguranih kreditnih kartica, korisnik polaže određeni iznos kao zalog i banka „odobrava kredit“ do tog iznosa. Na taj način, korisnik plaća banci kamatu za korišćenje svog novca. Ovakve kartice se mogu izdavati potrošačima sa jako lošim (na primer, nakon objavljenog bankrota) ili nepostojećim (studenti) kreditnim rejtingom, koji nakon određenog perioda korišćenja ovakvog kredita poboljšavaju svoju kreditnu istoriju i dobijaju obične revolvirajuće kartice. Kod kobrendiranih kartica, banka i neka firma (trgovina, avioprevoznik, lanac hotela ili benzinskih pumpi...) stupaju u marketinški ugovor i banka izdaje kartice sa brendom date firme. Takve kartice tipično nude posebne pogodnosti za kupovinu kod date firme — na taj način, firma ostvaruje veći promet, a banka dobija dodatni marketinški kanal za nove mušterije.

Razlika između odloženog plaćanja čekom, kakvo je recimo u Srbiji bilo u praksi 1990ih godina, i kreditnom karticom, je u tome što kod plaćanja čekom kupca kreditira (i rizik defolta preuzima) prodavac ili davalac usluge, a u slučaju kreditne kartice kupca kreditira banka. Kreditiranje čekom je ilegalno u većini zemalja, uključujući danas i Srbiju. Neke trgovine na svoju ruku koriste kreditiranje čekom, jer im je skupa provizija koju plaćaju bankama za svaku transakciju karticom. U Sjedinjenim Američkim Državama, pak, osim za najtrivijalnije troškove od nekoliko dolara, trgovine uvek radije prihvataju kreditne kartice, kao sigurno sredstvo plaćanja koje eliminiše probleme sa čekovima bez pokrića i čuvanjem gotovine. Trgovci znaju i da potrošači koji plaćaju kreditnim karticama troše u proseku više. Postoje čak i razlike između prosečne potrošnje korisnika različitih brendova kreditnih kartica (na primer, u SAD, nosioci Amerikan ekspres kartica u proseku troše više od korisnika Vize).

14. 7. 2009.

Uz svaki automobil - poklon

Koliko je velika ekonomska kriza, vidi se na osnovu poklona, koji sada idu maltene uz svaki kupljeni proizvod, a sve u cilju da se podstakne prodaja. A pokloni zaista mogu biti, u najmanju ruku, čudni.

Predstavništvo japanske industrije automobila "Micubiši" na Novom Zelandu rešilo je da se suprotstavi ekonomskoj krizi tako što će svakom kupcu modela s pogonom na sva četiri točka pokloniti kozu.Tokom ove promotivne akcije, koja će trajati do avgusta 2009, svako ko kupi Triton L200 dobiće kozu na poklon.

Po rečima Pitera Vilkinsa, generalnog direktora prodaje i marketinga, poljoprivredni sekor drži ključ rešenja ekonomske krize koja pritiska zemlju.Koze će poboljšati poljoprivrednu proizvodnju, tvrdi on, dodajući da se ove životinje efikasno bore protiv korova i ne predstavljaju nikakvu opasnost u vidu gripa koji bi mogao negativno da utiče na turizam.

Ukoliko, međutim, kupca ne interesuje da dobije kozu, Micubiši nudi u zamenu "specijalni paket" koji podrazumeva produženje garancije na dodatnih pet godina, petogodišnji tehnički pregled, plaćene putarine za 5.000 kilometara i dodatke za automobil u vrednosti od 360 evra.

Frizeri

Za sve one koji zele da postanu slavni frizeri, i naravni da se obogate, jako je važno da znaju kako privući veliki broj mušterija. Upravo u nastojanju da privuče što više mušterija, jedan kineski frizer smislio je jedinstven način šišanja i oblikovanja frizura, a kao posledica toga postao je slavan. Ovaj virtuoz s makazama i češljem u ruci, naime, šiša svoje mušterije dok izvodi stoj na glavi, preneli su mediji.

Vang Sijaoju, 35-godišnji frizer iz Čangshe, na jugu Kine, već 15 godina bavi se frizerskim zanatom, a 18 godina trenira kung-fu pa je došao na ideju da kombinuje obe veštine kako bi reklamirao svoj salon. Sijaoju šiša mušterije naglavačke, sa nogama u vazduhu, izvodeći stoj na glavi na stolu kako bi bio u nivou kose koju oblikuje brzim pokretima makazica i češlja.

Jemstvo za kredit

Šta sve firme ne bi učinile samo da privuku klijente! U vreme opšte ekonomske krize u svetu jedna firma u Letoniji klijentima nudi kredite koji kao jamstvo za kredit daju svoju dušu.

Zainteresovani, od kojih se traži samo ime, pozvani su da dokument naslovljen "Ugovor" potpišu sledećim rečima: "Ovo je moja besmrtna duša", i mogu uzeti kredit.

Viktor Mirosičenko, predstavnik firme "Kontora", kaže da nikakav lovac na dugove neće biti angažovan u slučaju da ljudi ne vrate dug, niti će biti primene sile u bilo kom vidu. "Šta da radimo ako neki ne vrate dug? Oni jednostavno više neće imati dušu, to je sve", izjavio je on sedeći za računarom u svojoj skromnoj kancelariji i pokazujući svežanj novčanica kao dokaz o ozbiljnosti poslovanja.

Najveća pozajmica koju je do sada firma "Kontora" dala iznosi 250 lata (358 evra). Dug treba da bude vraćen u roku od 90 dana uz dosta visoku kamatu. Od kako je firma počela sa radom, pozajmicu je uzelo oko 200 ljudi, izjavio je Mirosičenko.

Letonija je članica Evropske unije koja je najteže pogođena svetkom ekonomskom krizom. Nezaposlenost raste, banke odobravaju manje kredite, ali zato cvetaju male firme koje lako daju pozajmice.
Прилагођена претрага